Rečnik geštalt psihoterapije T – U 2023-06-14T20:23:13+00:00

Reči na slova T – U

Reči na slovo T

*u pripremi*

Transfer – Telo – Telesni proces – Teorija

*u pripremi*

Transfer

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Telo

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Telesni proces

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Teorija

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Tehnika – Trajanje

*u pripremi*

Tehnika

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Trajanje

O trajanju se u GT malo govori i piše. Kada govorimo o trajanju važno je odrediti u kom smislu koristimo taj pojam. Možemo naime govoriti o trajanju pojedinačne psihoterapisje sense, o trajanju terapije, o trajanju nekog dela u okviru jedne psihoterapisje sense, o trajanju neke faze rada u okviru psihoterapije, najazd o trajnnju neke vrste pauze u radu.

Kada govorimo o trajanju pojedinačne seanse, iskustvo pokaztuje da se trajanje sense kreće između pola sata i sat i po vremena. Sa nekim klijentima ili u nekim klijent/terapeut kombinacijama, možemo govoriti o probijanju vremenske granice trajanja seanse.

Trajanje terapije nekada se svodi na svega nikiko susreta, nekada na nekolko mkeseci rada a nekada na psihoterapija traje nekolko godina.

U okviru jedne psihoterapsije sense možemo govoriti o trjanju bilo kog dela rada. Tako na primer možemo govoriti o trajanju istrfaživanja ili o trajanju klijetnovog narativa ili o trajanju eksperimenta ili o trajanju nekog osećanja, pokreta, fizičkog pokreta, o trjanju neke intevencija.

U smislu ciklusa kontakta , na nivou pojedinčne seanse možemo govoriti o trajanju svake faze, senzibilizacije, mobilizacije, akcije, punog kontakta, povlačenja.

U smislu terapsijskih faza možemo govoriti o trajanju faze uspostavaljanja odnosa poverenja. O trajanju i fazama rada na žalovanju. O trajanju i fazama otpora.

U običnom životu možemo govoriti o trfajanju pretkontakta, punog kontakta, povlačenja ili bilo koje druge faze ciklusa kontakta.

Trajanje je koncept konplementaran konceptu učestalosti, pa ih ima smisla razmaratri zajedno.

Top dog i ander dog

Ako ste nekada gledali pse kako se igraju, verovatno ste primetili da je suština te igre oboriti partnera na pod, na leđa i naći se u nadređenoj poziciji, odozgo.

Takođe, među psima istog pola postoji hijerarhija. Tačno se zna ko je iznad koga.

U slobodnom prevodu, top dog bi značilo – pas odozgo, a ander dog – pas odozdo.

(…)

Reči na slovo U

*u pripremi*

Ubeđivanje – Učestvovanje –  Ukorenjenost – Uzemljenost – Uzajamnost (reciprocitet)

*u pripremi*

Uzbudjenje

Uzbuđenje je stanje eneriziranosti koje se dovodi u vezu sa pojstojanjem urgentene potrebe. Uzbuđenje je fiziološi odgovor kojim nas ogrnizam podstiče i oprema za ponašanje u sredini koje će dovesti do zadovoljenja potreba.

Uzbuđenje ili odsustvo uzbuđenja u samoj terapijskoj senasi pokazuje da li su klijent i terapeut došli u kontakt sa svojim potrebom (zajedničkom ili individualnom), da li je prepoznaju i da li uspevaju da je artikulišu kao intenciju i pokret. Drugim rečima eubuđenje je važan dijagnostički pokazatelj. U koliko se formiralo uzbuđenje to znači da se u polju teraput-klijent organizovala figura od interesa.

Šta sam, šta nisam – uzbuđenje senzorno motornog sistema (ja bih napisala senzorno-motornog) – anksioznost – desenzitizacija

Jedan od ciljeva GT je da pomogne klijentu da razluči šta je zaista on sam, a šta nije. Šta je zaista deo sredine.

Elan vital, ili životna sila, opaža bilo šta u sredini kroz senzorni sistem, i meša (stirs) emocije ljutnje, straha, seksualne nagone i tugu. Emocionalno uzbuđenje je tada prebačeno u motorički sistem, da ga osnaži da dobije ono što je potrebno iz sredine. Ovako osećanje aficira muskularni sistemako mišićnom uzbuđenju nije dozvoljeno da bude prirodno oslobođeno. Individua će to doživeti kao anksioznost.

Ako emocionalnom uzbuđenju nije dozvoljena ekspresija kroz aktivnost, postoji tendencija dela individue da desenzitizira senzorni sistem, kako bi prevenirao rast uzbuđenja. Ovo vodi onome što zovemo rupe u ličnosti.

Perls veruje da ljudi imaju rupe ili delove ličnosti koji nedostaju. Neki ljudi nemaju oči, nemaju uši, nemaju noge da stoje, nemaju srce.

Ubeđivanje

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Ukorenjenost

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Uzajamnost ili reciprocitet

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

 Uverenje  – Učenje – Urođeno  – Uzdržavanje

*u pripremi*

Uverenje

Uverenje je naše vervanje o stvarnosti. Sistem uiverenja čini naše razumevanje stvrnosti ili stvrne istuacije u kojoj se nalazimo.

S jedne strane uvrenja imaju snažan uticaj na nas, na naša osećanja, senzacije, postupke. Uverenje da me je devojka ili supruga prevarima može u meni izavati tugu i ljutnju, na osnovu tog uverenja mogu načiniti raskid veze ili razvod braka. Uverenje da se prema velika ekenomska kriza može biti ono na osnovu čega ću odlučiti da povučem novac iz banke. Uverenje da će mi sa vakcinom u organizam obirzgati i ćelije reke, može učiniti da odbijem da primim vakciju. Uverenje da mi je određeni čovek naudio može izavati me podstaći na neprijstaljsku delatnost protv njega.

Uverenja su neophodn i sistam orjenacije u stvarnosti. Kada govorimo o funciji selfa naše pojavljivanje korz naša uverenje pripadaće funciji persone.

Uverenja, međutim ne moraju odgovarati stvarnosti a često su i neprovreljiva.

S druge strane, mnoga naša imaju mali ili nakav uticaj na naša ponašanja. Na primer moje uvrenje da sam dobar ili pobožan čovek može biti u potpunoj suprotnosti sa mojim stvarnim postupcima. Moje uverenje da ne treba da osećam tugu može biti bez stvarnog uticaja na moje osećan je tuge. Moje uvrenje da treba da osećam zahvalnost i rasdost i da budem srećan, može biti bez ikavog uticaja na ono kako se stvarno osećam (što zatsia dožovaljam).

Kako su uverenja u fukciji našeg postupanja, potpuno odsutvo uverenja značilo bi ili potpunu pasivnost ili nasumično, nesvrsishodno delanje.

Uvernja dakle mogu biti funciji našeg kontakjtranja stvrnost sa ciljem ostvrenja homeostaze, ali isto tako mogu biti u funciji prekidanja i sabotranja kontskta, odnoso u funkciji  sabotranja razmene sa sredinom, zadovoljavanbja potrebe i kompenzacije. Uverenja koja nisu u funciji konpzacije nazivamo introjektima, a mehanizam njihovog uspotsvaljanja introjekcijom.

Učenje

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Urođeno

Geštalt se pruža između mnogih polariteta koje nastoji da izmiri iskustvom prakse, a jedan od tih polariteta je svojevrstan biologistički ili fiziološki determinizam s jedne strane, i koncept slobode i nezavnostni blizak filozofiji egzistencije.

Urođeno je za GT sve ono što je organizmičko. Mi smo organizmi uslovljeni sredinom. Uproeđe su nam potrebe, urožen nam je nagon za zadovoiljanje potreba, odnosno za samoodržanjem. Ali izgleda das su nam na drugim novima urođene i druge vrste nagona, kao što je nagon za pripadanjem. Ovi socijeni nagoni nalaze se u delimičnoj napestosti i suboku sa našim bazinčim, organizmičkim nagoima.

 Uzdržavanje

“Simptom nije problem, simptom je rešenje.” Nikola Krstić, Vodič za toplokrvne

Comments are closed.