Dobro vece 🙂
Imam strah od javnog nastupa, kao i vecina ljudi verovatno. Studiram i uskoro cu morati javno da prezentujem nesto. Nije mi prvi put, i ako se budem bavio poslom za koji se skolujem, nece biti ni poslednji. Do sada sam uvek imao tremu, uglavnom mi srce lupa nenormalno jako, glas mi drhti, znoje mi se dlanovi i desava se da na pola recenice zaboravim sta sam hteo da kazem. Da napomenem da mi se desavalo da nemam tremu do zadnjeg momenta dok ne izadjem pred publiku i bukvalno odjednom krenu simptomi, mislim da to nije zdravo. Voleo bih da to iznesem na pravi nacin i svestan sam toga da ce vezbom to postajati sve bolje, ali bih voleo kada biste mi dali neki savet kako da smanjim tremu, kad vec ne mogu da je izbegnem. Da li postoji ikakav nacin da se trema smanji pred javni nastup ili cu ipak morati da sacekam da vreme i vezba urade svoje?
Srdacan pozdrav.
Poštovani,
O svom strahu pišete racionalno i inteligentno, bez preterivanja i naglašavanja, te verujem da će vreme i vežba učiniti svoje za vas. Tremu, određeni nivo anksioznosti i uzbuđenja pred javni nastup imamo uglavnom svi, uvek, samo što se vremenom na drugačiji način i svesno nosimo sa njom, ne ometa nas u poslu koji želimo i moramo da obavimo i ne utiče na funkcionalnost i efikasnost. Čak je zdravo biti uzbuđen pred izazovima koji su u svakodnevnom životu pred nama.
Moguće je da vremenom prezentacije i nastupi pred publikom postanu rutina i idu glatko, ali, da, kao što ste i napisali, potreban je trening i vežba da bi u tome uspeli. Nama je uobičajeno da mislimo kako je učenje i vežbanje potrebno ako želimo, na primer, da naučimo da vozimo auto, ili da završimo fakultet i budemo dobri u svom poslu ali takođe to važi i za naše unutrašnje procese i aktivnosti koji mogu da nas ometaju ukoliko ih nismo svesni i ukoliko ne vežbamo kako bi vremenom postali prirodniji.
Srdačno,
Bojana