Snovi – Rad sa Snovima u Geštalt Psihoterapiji

Rečnik Geštalt Pojmova

Za razliku od Froijda koji je govorio da su snovi kraljevsni put u nestsvno, Perls, otac geštelt psihoterapije, govorio je da su snovi skraljesni put u integraciju. U tom smislu, dok je glavna Frojdova tehnika za rad na snu bila interpretacija, gvalna Pelrova tehnika je identifikacija.

Za geštelt psihoteraputa san je repreznatcija našpeg selfa. Sve što sanjamo, svaki predmet u našem snu, svaka ososba, svaka pojava, svaki događaj, sve smo to zapravo mi. Na san se dakle gleda kao na izvanredan prijektivni materijal, pa se tako na njemu i radi.

Naime, kao i u radu sa projekcijom, osnosvna tehnika koju u radu sa snom primenjujemo je identifikacija sa elementima sna. Možemo pozvati klijenta da se identifikuje sa bilo kojim elementom sna, bilo da je to osoba, kuća, čaša, životinja, planina, vetar, događaj ili sitzuacija. Identifikaciji i opisu sebe kao tog elemnta sledi izražavanje sebe, a zatim komunikacija sa snevačem ili sa drgim elementom sna.

Pri odbairu elemnta sna sa kojim ćemo se napre identifikovati možemo koritizi zakone figure i pozadine. Preporučuje se naime da pođemo od eleneata koji su najsnažniji, najupečtljiviji ili možda najbizarniji. Druga mogućnost je da pođemo od elementa koji na neki način predstvlja pozadinu (graund), scenu na kojoj se san odvija.

U radu sa klijentinjom koji će vasti kao ilustraciju spoio sam jednu i drugu preporuku i tražio joj da se identifkuje sa velikom starom kućom u kojoj se san odvijao. Pre toga, što je prvi korak u radu sa snom na ovaj način, pozvao sam klijentinju da mi ispriča san, u prvom licu jednine i sadašnjem vremenu, kao da se događa u sada i ovde. Ova tehnika pomaže nam da se vratimo u polje sna, da ga oživimo i doživimo snagom naše imaginacije. Nakon što sam zamolio Pertu da nam, kao da se događa baš sada, lagano i dramski ispriča svoj san, zamolio sam je da se identifikuje sa sarom kućom koje je bila ujedno i pozadina i za mene najdominatnija figura.

Na primer, “Ja sam velika stara kuća. Stara sam a nekda sam bila nova. Velika sam, protrana i bilo sam veoma udoban dom ljudima koji su u meni živeli. Sada sam međutim stara, o meni niko ne pazi, i zadržala sam tek nazanke po kojima se može naslututi negdašnji sjsj.”, dok to govori Petra počinje da plače.

Zatim sam iskoritio tehniku šatlinga (sha…), pozvaši Pertu da nam kaže kako to ima veze sa njenim životom.

“Čeznem za onim sjanim, divnim vremenom kada sam bila mlada, kada su deca bila mala, kada smo zajedno živeli u divnoj, velikoj kući.”, spremno odgovara Petra sa mnogo tople tuge u glasu. Sećamo se tog vremena, razgovaramo o tom divnom osećaju sjaja i lepote, pozivam Petru da duahne te slike koje su zauvek deo njene unutranje riznice, njenog ispunjenog života.

San je veliko iksustvo i na jednom snu može se raditi mesecima, čak i godinama. Dobar deo ove senase otišao je na rad na ovom jednom jedinom elementu.

Dogovorio sam se Petrom da će nacrtai tu kuću u punom sjau. Crtanje elemanata sna pojačava identifikaciju. U ovom slučaju moja ideja je bila da podržim potrebu Petrine duše da duboko u sebe udahne divan osećaj ispunjene kuće koja je zapravo celi njon život.

Vratili smo se snu. Kada osetimo da smo zasada odvoljno iscrpli iz jednog elementa možemo se vratiti snu i nastviti putoavnje korz unutrašnji svet (self) snevača. “Ispred kuće sedi stara baka. Strah me je od te starice.”, nastvlja Petra korz san.

“Budi ta stara baka. Šta ona ima da nam kaže?”

“Stara sam baš kao i ova kuća. Osatala sam sama i na mana više niko ne obraća pažnju. Kući je potrebno održavanje a ja nemem snage da vodim računa o njoj.”

“Brini o meni.”, pozivam staricu da se obrati Petri. Ponovo počinje da plače.

Dijalog između snevača i elemenata sna, još je jedna važana tehnika. Njen smisao je da snavač integriše svoj self tako što će razni aspekti selfa doći u odnos koz dijalog. “Ijako sam stara i više nmisam tako sjajna, ijdalje sam topla, puna sam uspomena i mogu ti pružiti toplo utočište i spokojnu starost.”, kaže nešto kasnije u ovom radu kuća, obraćajući se baki, koja je sada radosna i smeši se. Peterin izral lice se takođe menja, sada je nežan, topao.

Nešto kasnije javlja mi se osećaj da Petra u ovomn snu previše sama. Odlučujem da upotrebim još jednu teniku, a to je domišanje, manjanje ili završavanje sna na novi način, kroz maštu (fantaziju). Petra sdada u san uvodi svog supruga sa kojim se posle odlasdka dece razvela, ali su ostali u dobom odnosu, štaviše razvod kao da je popravio njihov odnos. Poziva ga da zajedno poprave kuću. “Došao bih ti češće kada bi znao da želiš.”, kaže petrin bivši muž u ovoj fantaziji. “Znaš da vodlim manuelni rad. Možda bi smo mogli ponovo farbati i opravljkati našu nkuću kao nkad.”, dodaje Petra.

Nakon rada na ovaom snu razgovarala je sa svojim bivšim mužem i rekla mu da bi želea da dođe češće. Ispostavlo se da je i on to želeo ali da se plašio da će joj smetati i da će ga ona ponovo stalo kritikovati kao nekad. Dogorili su se da će predstojeće leto iksorititi da zajedno, kao nekad, porave njihovu staru kuću.

Identifikacija sa elementima sna, razgovor zmeđu elemenata sna ili između snevača i elemenata sna, štaling (prepbacivanje, prekopčavan je), sa sna na stavrnoszt i sa stavrnosti na san, fantazija u radu na snu, menjenje ili domišanje sna, gvalni su elementi rada na snu na ovaj, manje više tradiconalno-dijaloški način.

2023-05-02T11:00:59+00:00

About the Author: