50

Da li je napad panike opasan?

Strah da ludim, gubim kontrolu ili umirem

Napad panike po svojoj prirodi izaziva veliki strah da ćemo poludeti, izgubiti kontrolu nad sobom ili čak umreti. Ne čudi zašto su osobe kada dožive prvi napad panike veoma zabrinute i uplašene. Srce pobesnelo lupa, dolanovi se znoje, ponestaje dah (saznaj više o simptomima napada panike). Sve to deluje veoma zabrinjavajuće i opasno. Da li međutim napad panike zaista opasan? 

Prirodna rekacija na opasnost

Već smo objasnili da je napad panike prirodna, automatska i zapravo bezopasna reakcija našeg organizma na situaciju koja je prepoznata kao ekstremno opasna. Ako bismo videli kako nam se približava razjareni bik, osetili bismo sve simptome panike. Naše srce bi tuklo, disanje bi se ubrzalo, naježili bismo se, počeli bi da drhtimo. Sve su ovo reakcije kojima nas naš organizam priprema na borbu ili beg, doprema u naše mišiće i u naš mozak ekstremne količine krvi, kiseonika i šećera u našu krv, luči se hemijski koktel koji treba da nam pomogne da budemo veoma jaki, da ne osećamo umor i bol.

Iako se napad panike dešava u situaciji u kojoj opasnost nije evidentna (saznaj zašto), on se fiziološki nimalo ne razlikuje od situacije u kojoj opasnost jeste evidentna.

Panika se fizološki ne razlikuje mnogo od trčanja

Već smo objasnili da je napad panike prirodna, automatska i zapravo bezopasna reakcija našeg organizma na situaciju koja je prepoznata kao ekstremno opasna. Ako bismo videli kako nam se približava razjareni bik, osetili bismo sve simptome panike. Naše srce bi tuklo, disanje bi se ubrzalo, naježili bismo se, počeli bi da drhtimo. Sve su ovo reakcije kojima nas naš organizam priprema na borbu ili beg, doprema u naše mišiće i u naš mozak ekstremne količine krvi, kiseonika i šećera u našu krv, luči se hemijski koktel koji treba da nam pomogne da budemo veoma jaki, da ne osećamo umor i bol.

Iako se napad panike dešava u situaciji u kojoj opasnost nije evidentna (saznaj zašto), on se fiziološki nimalo ne razlikuje od situacije u kojoj opasnost jeste evidentna.

Osim toga napad panike fiziološki (po onome što se događa u vašem telu) ne razlikuje se mnogo od drugih situacija naglašene fizičke aktivnosti. Ako počnete da trčite vaše srce će početi da lupa, osetićete kako vam ponestaje vazduha, osetićete blagu vrtoglavicu ili ljuljuškanje, osetićete trnce u telu. Obliće vas znoj i osetićete vrućinu. Osetićete dakle sve ono isto što osećamo i tokom napada panike i neće vam se ništa loše desiti.

Nepoznata situacija

Postoje čak i pokušaji lečenja napada panike koji uključuju fizičku aktivnost (na primer trčanje). Ideja je da se “simptomi” fizičke aktivnosti soveste i da se sa njima ponovo srodimo.

Jedina razlika je ta što kada trčimo očekujemo da se pojave ovi simptomi i što tada znamo šta je njihov uzrok, što su ti simptomi nešto poznato sa čim imamo iskustva i sve to čini da nas naši simptomi ne uznemiravaju. Fiziološki, situacija je identična, jedino što se razlikuje je kako mi psihološki tumačimo ono šta nam se dešava. U napadu panike situacija je nepoznata, nerazumljiva, zbunjujuća.

Napad panike dakle nije ništa opasniji od brzog trčanja. Tokom napada panike nećete dobiti infarkt niti će vaše srce stati. Infarkt nećete dobiti zato što nema ekstremnog naprezanja a vaše srce neće stati zato što je rad srca jedna od najstabilnijih operacija u našem organizmu. Svakodnevno milioni ljudi širom sveta dožive napad panike. Ipak smrtnost usled napada panike nije zabeležena.

Panika i vaše srce

Srce je sačinjeno od veoma jakih glatkih mišića i predstavlja jedan od najotpornijih mišića u našem organizmu. Prema mišljenju Kler Viks, stručnjaka za kardiovaskularni sistem, zdravo srce može da izdrži 200 otkucaja u minuti danima, čak i nedeljama a da pritom ne dođe ni do kakvih oštećenja. To je neuporedivo više nego što možemo da postignemo i neuporedivo više nego što se događa za vreme napada panike.

Prilikom paničnog napada rad srca je ubrzan i srce povremeno može preskočiti jedan ili dva otkucaja. Ritam rada srca međutim, tokom paničnog napada potpuno je normalan, što je dokazano snimkom na EKG-u. Svaka bolest srca dovodi da nenormalnog rada srca, što se vidi pomoću EKG-a. Ako je EKG pokazao da vaše srce ima pravilan rad, možete biti potpuno sigurni da će tako ostati i tokom napada panike.

Da li ću se ugušiti?

Tokom napada panike nećete ostati bez vazduha, nećete se ugušiti i neće doći do prestanka disanja. Kiseonik koji dobijate sasvim je dovoljan da pokrije vitalne parametre. Kada se uplašimo i pod dejstvom stresa naši grudni mišići se stežu i smatra se da to dovodi do osećaja teškog disanja ili nedostaka vazduha koje može biti karakteristično za napad panike. Impuls za disanjem je jedan od najačih impulsa u našem telu. Pored rada srca reč je o jednoj od najstabilnijih fizioloških funkcija.

Kada osetite da se gušite, sve što je potrebno da bi vam bilo bolje je da duboko i sporo udišete, brojeći u sebo do 4. Ponovite to nekolko puta. Pluća će vam se ispuniti vazduoh, i ona ponovo, i ponovo. Shvatićete da nad disanjem imate voljnu kontrolu a vaš organizam snabdeće se sveđim koseonikom. Osetićete se bolje. Saznaj više o tome kako regovati u toku napada panike.

Moguće je da ćete, izvodeći ovu vežbu osetiti trnce ili peckanje u licu, zbog hipervntilacija. Ove senszacije nisu opasne.

Da li ću pasti u nesvest, da li ću poludeti ili umreti?

Tokom napada panike nećete pasti u nesvest. Osećaj vrtoglavice najčešće je posledica plićeg i bržeg disanja koje se tokom napada panike može javiti. Plitko i brzo disanje može učiniti da vaš mozak na trenutke ne odbija dovoljno kiseonika. Pošto tokom napada panike osećamo intenzivnu emociju straha to znači da je mozak veoma aktivan i da troši veliku količinu kiseonika. Ipak nedostatak koji se na ovaj način javlja ni izdaleka nije toliko dovoljan da izazove gubitak svesti.

Tokom napada panike nećete izgubiti razum niti ćete poludeti. Simptomi “ludila” izgledaju sasvim drugačije i vrlo ih je lako prepoznati (saznaj više). Panični poremećaj spada u sasvim drugu grupu mentalnih teškoća.

Jednom rečju, ma koliko napad panike psihološki bio zastrašujuć, fizički on je potpuno bezopasan, mnogo manje opasan od bilo kog sprinta na 50 metara, jer tokom njega ne postoje realna fizička opterećenja koja postoje za vreme sprinta na 50 metara.

Autor: Nikola Krstić

2018-10-22T18:12:26+00:00

About the Author: